korisnička zona

korisničko ime

lozinka

Prijava

Registracija

korisno

Test frekvencijskog odziva

Testirajte frekvencijski opseg Vašeg audio sustava uz pomoć zvučnih datoteka!

bass (20 Hz - 100 Hz)

treble (8 kHz - 20 kHz)

Što je potrebno?
Obje datoteke, prazni CD, kvalitetan mikrofon i računalo.

Što datoteke sadržavaju?
Obje datoteke ("bass" i "treble") snimljene su kao PCM datoteke u nekomprimiranom formatu (.wav) sa frekvencijom uzorkovanja 44kHz u rezoluciji 16 bita (CD kvaliteta) na referetnom nivou 0dB. Na početku svake datoteke snimljen je sinusoidalni signal frekvencije 1000 Hz u dužini 2 s koji služi za kalibriranje snimljenog signala na nivo 0dB nakon kojeg slijedi pauza od 2 s.
- Datoteka "bass" sadrži sinusoidalni signal u rasponu frekvancija od 20 Hz do 100 Hz u koracima 10 Hz (20 Hz - 30 Hz, 30 Hz - 40 Hz...), trajanja 2 s sa stankom 0.5 s između pojedinih koraka.
- Datoteka "treble" sadrži sinusoidalni signal u rasponu frekvancija od 8 kHz Hz do 20 kHz Hz u koracima 1 kHz (8 kHz - 9kHz, 9 kHz - 10 kHz...) sa stankom 0.5 s između pojedinih koraka.

Zašto?
Slušanje prosječnog Hi-Fi sustava u prosječnoj prostoriji daleko je od idealnog. Uz pomoć ovih datoteka steći ćete uvid u nesavršenosti frekvancijskog odziva zvučnika u Vašoj prostoriji, te saznati što i koliko mijenjati da dobijete vjerniju reprodukciju zvuka

Kako?
- Datoteke nakon preuzimanja treba snimiti na klasični CD (Audio CD) i pokrenuti ga iz CD (DVD) playera spojenog na Hi-Fi sustav.
- Ukoliko je Vaš Hi-Fi sustav koncipiran kao sustav kućnog kina isključite surround mod i ostavite sustav u klasičnom stereo modu.
Ukoliko imate priključen subwoofer obavezno podesite da ulazni signal subwoofera bude deriviran iz prednjih zvučnika (podesiti sukladno uputama proizvođača Vašeg audio receivera-pojačala).
- Isključite sve filtere i procesore zvuka (sve tonske kontrole i ekvilajzere postavite u neutralni položaj), regulator glasnoće postavite u proizvoljan položaj.
- Mjerenje treba obaviti mikrofonom smještenim u poziciji slušanja uz minimalnu pozadinsku buku a izlaz iz mikrofona spojiti na računalo na kojem ćete snimati rezultat. Nivo ulaznog signala na ulazu u zvučnu karticu računala obavezno podesiti kako ulazni signal ne bi prelazio 0dB. Za to je treba koristiti uvodni signal od 1000 Hz u trajanju 2 sec.
- Nakon snimanja potrebno je analizirati snimljeni zapis nekim od raspoloživih programa (npr. Audacity) na način da se snimka najprije dovede na točan nivo 0dB i to tako što ćete pojačati cijeli zapis do nivoa gdje uvodni signal od 1000 Hz dolazi na nivo 0dB. Tako obrađeni zapis pogodan je za očitavanje odziva na pojedinim frekvencijama (putem analize frekvencija unutar programa) gdje ćete vidjeti na kojim frekvencijama Vaš sustav u sklopu prostorije slušanja imaju pad, te koliko dB pad iznosi.
Tek tada možete pristupiti korekcijama zvučne slike putem ekvilajzera na način da one frekvencije koje imaju pad pojačate za iznos pada kako bi dobili što je moguće idealniju frekvencijsku karakteristiku u Vašoj prostoriji.

kako koristiti?



Fazni test

Testirajte faznu ispravnost Vašeg zvučničkog sustava

fazni test

Što je potrebno?
Zvučna datoteka sa linka "fazni test" i prazni CD.

Što datoteka sadržava?
Datoteka "fazni test" snimljena je kao ružičasti šum u PCM (nekomprimiranom) formatu - wav sa frekvencijom uzorkovanja 44kHz u rezoluciji 16 bita (CD kvaliteta) na referetnom nivou 0dB.
Prvih 5 sekundi snimka je snimljena u fazi, nakon čega slijedi pauza (-∞dB) u trajanju 0.5 sekundi, narednih 5 sekundi snimka je snimljena sa pomakom u fazi od 180 stupnjeva nakon čega slijedi pauza (-∞dB) u trajanju 0.5 sekundi, te je zadnjih 5 sekundi snimka ponovno snimljena u fazi.

Zašto?
Slušanje prosječnog Hi-Fi sustava u prosječnoj prostoriji daleko je od idealnog. Uz pomoć ove datoteke steći ćete uvid u ispravnost faznog spoja Vaših zvučnika.

Kako?
- Datoteku nakon preuzimanja treba snimiti na klasični CD (Audio CD) i pokrenuti ga iz CD (DVD) playera spojenog na Hi-Fi sustav.
- Ukoliko je Vaš Hi-Fi sustav koncipiran kao sustav kućnog kina isključite surround mod i ostavite sustav u klasičnom stereo modu.
Ukoliko imate priključen subwoofer obavezno podesite da ulazni signal subwoofera bude deriviran iz prednjih zvučnika (podesiti sukladno uputama proizvođača Vašeg audio receivera-pojačala).
- Isključite sve filtere i procesore zvuka (sve tonske kontrole i ekvilajzere postavite u neutralni položaj), regulator glasnoće postavite u proizvoljan položaj.
- Postavite se u poziciju slušanja točno u sredinu između zvučnika.
- Za vrijeme reprodukcije prvih i zadnjih 5 sekundi trebali bi čuti zvuk koji dolazi točno iz sredine između Vaših zvučnika. Ukoliko ne možete točno odrediti da zvuk dolazi iz sredine imate neispravno fazno spojene zvučnike. Da biste ih ispravno fazno spojili dovoljno je da na JEDNOM od zvučnika okrenete polaritet (zamijenite + i - spoj na zvučnik).

kako koristiti?

Audio

Gramofon i gramofonska ploča - osnove

Povijest gramofona seže još u XIX stoljeće, odnosno 1887. godinu kada je Emil Berliner patentirao prvi gramofon. Gramofon, ali i gramofonska ploča su tijekom vremena napredovali, od samih materijala izrade do načina pogona, ali princip reprodukcije zvuka ostao je isti: vibracije igle u spiralnim brazdama u (poli)vinilnoj ploči prenose se do zavojnice u tijelu zvučnice gdje se inducira napon koji se žicom prenosi do pretpojačala, pojačala i na kraju zvučnika.

Standard su dva promjera ploča: 8" - 33 1/3 o/min (LP) i 8" - 45 o/min (SP). U praksi su se pojavljivala dva principa pretvorbeRIAA krivulja vibracija u napon: MM (moving magnet) i MC (moving coil) zvučnice. MC zvučnice su tražile posebna pretpojačala zbog principom rada višestruko manjih induciranih napona, ali im je i cijena bila viša a kvaliteta reprodukcije bolja. I MM i MC pretpojačala su morala imati posebnu frekventnu karakteristiku (tzv. RIAA - Recording Industry Association of America) standardiziranu 1955. godine koja definirala da se niske frekvencije prilikom snimanja guše a prilikom reprodukcije pojačavaju iz slijedećih razloga: velike amplitude niskih frekvencija urezane u ploču imale bi za posljedicu teže zadržavanje igle u brazdi, ubrzano trošenje igle i ploče uslijed potrebne veće gazne sile, te manju gustoću zapisa zbog širine brazde potrebne za urezivanje potrebne amplitude niskih frekvencija.

Za pogon tanjura gramofona uglavnom se koriste remenski prijenos (elektromotor postavljen na šasiju gramofona preko remena pogoni tanjur) ili direktni prijenos (osovina elektromotora direktno pogoni tanjur), gdje je remenski prijenos pobjednik po pitanju zvučnih svojstava.

Gramofonske ploče osjetljive se na izvore topline, te na prašinu. Pažljivo uskladištenje jamac je za dugi životni vijek istih.
Iz svega navedenog vidljivo je da je za kvalitetnu reprodukciju zvuka sa gramofonske ploče potrebno ispuniti puno preduvjeta. Velikoserijski gramofoni sa jednostavnim ručkama, lagane izrade bez kvalitetne zvučnice ih definitivno ne ispunjavaju. Potrebno je odvojiti priličnu količinu novca da bi se iz gramofonske ploče izvukao maksimum. No, uz sve polemike između "vinil" i "CD" klana u stilu "što je bolje?" suhoparne brojke dobivene mjerenjem pokazuju premoć CD-a, i to uz puno manje uloženih sredstava.

Svim onima koji posjeduju vrijednu kolekciju gramofonskih ploča, a imaju sve manje mogućnosti da ih slušaju predlažemo da ih digitaliziraju. Više o uslugama digitalizacije gramofonskih ploča možete pročitati u rubrici USLUGE.

datum objave: 25.02.2010.
autor: administrator
komentar
Komentari članka :
NEMA KOMENTARA